Predstavnici AEM-a na konferenciji Vijeća Europe u Albaniji

Vijeće Europe u okviru svog projekta „Jačanje pravosudnog znanja o slobodi izražavanja i medijima u jugoistočnoj Europi“ organiziralo je 6. i 7. srpnja 2017. u albanskom Draču Konferenciju za regulativna tijela za elektroničke medije. Teme konferencije bili su govor mržnje, distribucija stranih kanala i njihov utjecaj na izborne kampanje, te europska audiovizualna djela. Na skupu su sudjelovali i predstavnici Agencije i Vijeća za elektroničke medije.

Na konferenciji je predstavljena publikacija „Medijski regulatori i govor mržnje“, čiji je jedan od koautora Voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja AEM-a Stanislav Bender. „Govor mržnje“ kao široki pojam jest govor koji napada druge na temelju njihove rase, nacionalnosti, vjerskog identiteta, spola, seksualne orijentacije ili druge oznake članstva u nekoj grupi. Publikacijom se želi pridonijeti shvaćanju koncepta govora mržnje i pojasniti što on sve obuhvaća, te prikazati najbolju praksu u njegovom sprečavanju. Ukazano je da je najveća opasnost da govor mržnje može imati učinke koji nadmašuju njegove neposredne ciljeve te da može kreirati kulturu mržnje, kulturu koja čini mržnju prihvatljivom, pa čak i vrijednom poštovanja. Publikacija sadrži zakonsku regulativu te izabrane primjere govora mržnje u elektroničkim medijima u različitim zemljama, uključujući i poseban dio koji se bavi presudama Europskog suda za ljudska prava. S obzirom na trenutni politički i ekonomski kontekst u Europi, izbjegličku krizu te progresivni rast uvredljivog i mrzilačkog diskursa u javnom prostoru u svim društvima, cilj publikacije je potaknuti dijalog između regulatora elektroničkih medija iz različitih zemalja te razmotriti različite metode i alate pri njegovoj regulaciji.

Na skupu je član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović održao izlaganje na temu „Europska audiovizualna djela – promocija i regulacija“. Obavezne kvote europskih djela i njihova promocija na uslugama na zahtjev važan su element u zaštiti i promociji europske audiovizualne industrije, a trebale bi služiti i zaštiti malih tržišta, kultura i jezika. Sve veći izazov za promociju europskih djela i regulaciju predstavljaju televizijski kanali koji „targetiraju“ druga tržišta, te OTT kanali iz SAD-a. U državama Europske unije registrirano je ukupno 1276 televizijskih kanala koji su usmjereni na druge zemlje, a ne na onu u kojoj su registrirani. Hrvatsku „targetira“ ukupno 55 stranih kanala. Prema prijedlogu nove Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama države članice EU-a moći će zahtijevati od pružatelja medijskih usluga koji ciljaju na publiku na njihovom području, a imaju poslovni nastan u drugoj članici, da daju financijski doprinos proizvodnji europskih djela, uključujući izravna ulaganja u sadržaj i doprinos nacionalnim fondovima. Takvi bi se doprinosi mogli temeljiti samo na prihodima ostvarenima u ciljanim državama članicama.