Drugo izdanje studije “Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“

Agencija za elektroničke medije objavila je drugo izdanje studije „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“. Ovo izdanje osvježeno je najnovijim podacima o navikama medijskih publika i povjerenju u medije iz 2022. te dopunjeno u dijelu analize europskih i međunarodnih standarda, s obzirom na to da su na razini Europske unije u proteklih nekoliko mjeseci usvojeni značajni instrumenti za borbu protiv dezinformacija, uključujući Akt o digitalnim uslugama i novi, ojačani Kodeks djelovanja protiv dezinformacija. Studija je nastala u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem su Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, te je poslužila kao temelj za izradu dokumenta „Standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava“.

Dezinformacije nisu nova pojava, ali u suvremenom informacijskom okruženju cijeli je niz novih metoda, tehnika i tehnologija proizvodnje manipulativnog sadržaja koji se širi brzinom i dosegom kakav ranije nije bio moguć. S jedne strane povećala se količina i raznolikost vijesti i izvora, što potencijalno pridonosi demokratizaciji i pluralizmu javne rasprave. No, s druge strane količina online informacija, informatora i komentatora, rezultirala je informacijskim poremećajem u kojemu je teško razlikovati vjerodostojnu od obmanjujuće informacije. Studija analizira cjelokupno informacijsko okruženje koje je izmijenjeno pojavom novih tehnologija i aktera, novim odnosima moći, promijenjenim navikama medijskih publika te novim praksama samih medija.

Studija autorica dr.sc. Marijane Grbeše Zenzerović i dr.sc. Ive Nenadić te suradnika Mateja Gjurkovića i dr. sc. Mladena Karana sastoji se od pregleda stanja i sveobuhvatne analize aktualnih globalnih trendova na području novinarstva, medija, digitalnih platformi, društvenih mreža i novih tehnologija, kao i njihovog utjecaja na društvo, te fenomena  dezinformacija i  informacijskog poremećaja. Uključuje i pregled razvoja i potencijal primjene računalnih sustava za provjeru točnosti informacija, te analizu ključnih međunarodnih i europskih standarda i kriterija u procesu uspostave sustava provjere informacija, borbe protiv dezinformacija i jačanja vjerodostojnosti medija. Posebno je obrađen hrvatski medijski kontekst kroz dimenzije  medijskog sustava i medijskog tržišta, povjerenja u medije i druge institucije, osobine medijskih publika te kvalitetu i slobodu novinarstva..

Na temelju Studije i sveobuhvatne analize pripremljen je dokument u kojem su razrađeni temeljni standardi, aktivnosti i kriteriji koji bi trebali informirati i dati smjernice pri oblikovanju i provođenju javnih natječaja za aktivnosti i projekte u okviru prvog dijela NPOO mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“.