Od ukupnog broja analiziranih vijesti na trima nacionalnim televizijama 5,6 posto odnosi se na vijesti o rodnom nasilju
Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama koju je provela Agencija za elektroničke medije, a koja je predstavljena danas u Zagrebu na okruglom stolu, pokazuje da se od ukupnog broja analiziranih vijesti gotovo 5,6 posto odnosi na vijesti o rodnom nasilju.
Cilj ove analize, koju je predstavio sociolog Vedran Ćosić, bio je preispitati medijsko pokrivanje rodnog nasilja. U tu svrhu analizirane su informativne emisije triju nacionalnih TV kuća, HRT, Nova TV d.d. i RTL Hrvatska d.o.o., emitirane u razdoblju od 1. ožujka 2018. do 31. svibnja 2018.
Ukupno je zabilježeno 79 priloga koji su sadržajem bili vezani uz analiziranu temu rodno uvjetovanog nasilja. Najviše priloga zabilježeno je na Novoj TV, zatim slijede RTL Hrvatska i HRT. Televizija s najviše posvećenog vremena tematici je HRT, uz napomenu da je uvrštena Tema dana kao dodatak Dnevniku 2. Većina priloga emitirana je u glavnim dnevnim informativnim emisijama, ukupno 53 te u ostalim informativnim emisijama izvan prime-time termina, ukupno 26.
Pohvalan je sve češći način korištenja termina koji sugeriraju da se u slučaju nasilja nad ženama radi o rodno uvjetovanom nasilju, o društvenom problemu, a ne o privatnoj tragičnoj situaciji. S obzirom na analizirane podatke može se zaključiti da u praćenju rodno uvjetovanog nasilja postoji tendencija koja zabilježene slučajeve ne tretira kao izolirane pojave nego kao informacije od općeg interesa.
Skup, koji je moderirala Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije, pozdravila je ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić. Gospođa Murganić je napomenula kako je velik izazov na medijima kvalitetno izvještavati o rodno uvjetovanom nasilju te da je iznimno važno dodatno educirati novinare, ali i ostale dionike, prvenstveno nadležne institucije, a sve u svrhu zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja.
Uz nju, na okruglom stolu govorili su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, psihologinja, sociologinja i profesorica na Pravnom fakultetu dr. sc. Marina Ajduković, bivša voditeljica Caritasove kuće za žrtve obiteljskog nasilja Daniela Petković, sociolog Vedran Ćosić, psihologinja u Ženskoj sobi Senka Sekulić Rebić, urednica Odjela Informativno medijski servis HTV-a Katarina Periša Čakarun, direktorica Informativnog programa NOVA TV-a Ksenija Kardum, i urednica i voditeljica na RTL televiziji Ana Brdarić Boljat,.
Višnja Ljubičić, predstavljajući projekt „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ koji je realiziran u suradnji sa Ženskom sobom – Centrom za seksualna prava te pridruženim partnerima Hrvatskim novinarskim društvom, Pravosudnom akademijom i Policijskom akademijom, naglasila je da se rijetko progovara o uzrocima i posljedicama nasilja prema ženama i femicida. „Rijetko se za izjave traže i citiraju stručnjaci/kinje koji/e se bave rodno uvjetovanim nasiljem, rijetko se propituje učinkovitost institucija u sprječavanju nasilja, zaštiti žrtava i sankcioniranju počinitelja. Izuzetno je važno da mediji poštuju dostojanstvo žrtve nasilja ili ubijene osobe i da ne koriste senzacionalističke izraze. Mediji imaju veliki društveni utjecaj te je tim ključnije da budu svjesni važnosti senzibilnog izvještavanja o društvenom problemu rodno utemeljenog nasilja. U tu svrhu, u okviru ovog projekta, a u suradnji s medijskim djelatnicima/djelatnicama, razvijamo Medijski kodeks, vodič za rodno osjetljivo izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu.“, kazala je Ljubičić.
Daniela Petković naglasila je da je Caritasova kuće za žrtve obiteljskog nasilja od 2008. godine do danas imala na smještaju 430 korisnika, među kojima je čak 244 djece. „U Kući se započnje rad s tom djecom kako bi se prekinuo transgeneracijski prijenos nasilnog obrasca ponašanja u čemu je nužna suradnja odgojno obrazovnih ustanova i društva u cjelini kako i ta djeca u budućnosti ne bi postala žrtve ili nasilnici po obrascu koji su gledali u svojoj obitelji“, rekla je između ostaloga Petković.
„Uloga medija u senzibilizaciji i promjeni društvenih stavova o svakom, a posebice rodno uvjetovanom nasilju je nesporna. Smjernice za odgovorno ponašanje medija u tom području su nužne, no nužna je osobna odgovornost svakog pojedinca kad izvještava o slučajevima nasilja u obitelji“ kazala je na okruglom stolu prof. dr. sc. Marina Ajduković te je predložila da kad se radi o najboljem interesu djece da si svatko tko o tome izvještava postavi pitanje „Da li bi način na koji je prikazano nasilje u njegovoj obitelji to dijete odobrilo/odabralo jednoga dana kada kao odrasla osoba bude odlučiva/la o sebi i prikazu svojih roditelja i obitelji.“
Senka Sekulić Rebić kazala je da je cilj medijskog izvještavanja o rodno uvjetovanom nasilju nedvosmisleno pripisivanje odgovornosti za nasilje osobi koja ga je počinila; pripisivanje odgovornosti za procesuiranje nasilnog ponašanja i nasilnika nadležnim institucijama. „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja je zajednička borba muškaraca i žena za sigurno i zdravo društvo u kojem svaka osoba ima prostor za ostvarenje svoje autonomije i potencijala.“
Katarina Periša Čakarun istaknula je kako se HTV u informativno medijskom servisu, ali i mozaičkim programima, bavi problematikom rodno uvjetovanog nasilja, poštujući najviše standarde izvještavanja te izbjegava senzacionalistički pristup vodeći posebnu brigu o zaštiti identiteta žrtve. „HTV kao javni servis ima specijalizirane novinare koji se bave ovom tematikom i bliskim temama te provodi razne edukacije za svoje novinare“, kazala je Periša Čakarun.
Najveći broj objavljenih priloga o nasilju nad ženama u analiziranom razdoblju objavljen je na NOVA TV. Ksenija Kardum izjavila je kako kroz svoje priloge streme ukazati na širi društveni problem rodno uvjetovanog nasilja. Napomenula je kako postoji problem s izostankom reakcija nadležnih službi odnosno reakcije se događaju tek na upit, slabim odazivom civilnog sektora i nadležnih institucija za komentar nekog događaja, nemogućnosti snimanja žrtve uz osiguravanje zaštite identiteta žrtve, premalim brojem socijalnih radnika, neadekvatnim kažnjavanjem zlostavljača te sve više prisutnim verbalnim nasiljem u medijima koje je u zadnje vrijeme dosta izraženo prema novinarkama.
Ana Brdarić Boljat podcrtala je kako se svi novinari vode kodeksom novinara, Zakonom o elektroničkim medijima te Zakonom o ravnopravnosti spolova. „RTL televizija ne tolerira nikakav oblik nasilja, a osobito ne rodno uvjetovanog nasilja.“, rekla je Brdarić Boljat. Također, smatra kako nedostaju brze reakcije nadležnih institucija. Napomenula je da je potrebno još više sličnih skupova o ovoj temi te je istaknula važnost suradnje stručnjaka s medijima u svrhu kvalitetnijeg izvještavanja o navedenoj temi.
Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja provedena je u sklopu Studije medijskog tretmana rodnog nasilja u Mediteranskom području emitiranja koju je inicirala radna skupina Žene i mediji koja djeluje u sklopu Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA).
