Logo
  • hr

Samo 8% građana učilo je kritički sagledavati medijske sadržaje

Zaštita osobnih podataka i privatnosti na internetu, prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija, provjeravanje izvora informacija te uvažavanje i poštovanje drugih ljudi, njihovih mišljenja i stavova u komunikaciji najvažniji su aspekti medijske pismenosti po mišljenju hrvatskih građana.

Pokazalo je to istraživanje koje je u ožujku 2019., uoči 2. Dana medijske pismenosti, za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF proveo IPSOS puls.

Podatak iz istraživanja koji potvrđuje potrebu za medijskim obrazovanjem, odnosno važnost inicijativa koje promiču medijsku pismenosti je da je tek 8% ispitanika imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Oko 11% svih ispitanika i gotovo svaka 4. osoba u dobi od 15 do 30 godina osobno je doživjela uvrede, govor mržnje, prijetnje ili neki drugi oblik nasilja na društvenim mrežama.

Gotovo jedna trećina roditelja s djecom nikad ne razgovara ili rijetko razgovara o medijima i medijskim sadržajima. Zbog korištenja YouTubea za djecu je zabrinuto nešto manje od polovice roditelja, a kao razloge za zabrinutost 73 % ih je istaknulo laku dostupnost nasilnih i neprimjerenih sadržaja, 40 % neoznačavanje dobno neprimjerenih sadržaja, 30 % korištenje YouTube-a za širenje govora mržnje. Više o istraživanju pročitajte na portalu medijskapismenost.hr.