U Osijeku održano predstavljanje NPOO mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“

Agencija za elektroničke medije, u suradnji s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku 22. studenog održala je predstavljanje mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, koja se provodi sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.

Glavni cilj ove mjere je jačanje otpornosti društva na dezinformacije jačanjem postojećih i razvojem novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija te razvoj tehnoloških rješenja za provjeru točnosti informacija, kao i stvaranje sudioničke mreže i arhiva plasiranih i utvrđenih dezinformacija.

Robert Raponja, prorektor za međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, istaknuli su važnost ovog projekta u jačanje otpornosti društva na dezinformacije, kao i potrebu da se u njegovu realizaciju posebice uključe obrazovne institucije. “Mi kao institucija kojoj je primarna zadaća edukacija mladih, odnosno kod njih razvijanje svijesti o posljedicama dezinformacije u medijima, smatrali smo da nužno moramo biti dijelom ovog projekta kako bismo s različitih aspekata osvijestili ovaj problem i kako bismo njima pokazali koje sve posljedice mogu imati krive informacije u medijima”, poručila je prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Izvanredna profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dr.sc. Marijana Grbeša Zenzerović, predstavila je studiju Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje, na kojoj se i temelje standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva.

Studija obrađuje globalni fenomen dezinformacija i informacijskog poremećaja, kao i obilježja, trendove i aktere suvremenog informacijskog i medijskog okruženja te njihove odnose i služi kao smjernica za sve koji se planiraju javiti na ovaj Javni poziv. U svom izlaganju Grbeša Zanzerović fokusirala se na medijske navike stanovnike Hrvatske, kao i na razinu njihovog povjerenja u institucije i medije, koja se pokazala zabrinjavajuće niska.  Smatra da je u nerazvijenijim medijskim sustavima, kao što je hrvatski, puno više dezinformacija dok ih u sustavima koji su izrazito razvijeni, kao što su medijski sustavi skandinavskih zemalja, ima puno manje. Ocijenila je da su društvene mreže ključan faktor u širenju dezinformacija. “Izborom Donalda Trumpa i Brexitom 2016. godine problem dezinformacija posebno se aktualizirao i postajao demokratskim društvima sve teži riješiti. Istraživanja su pokazala da dezinformacija postaje najjača i njezin utjecaj postaje najveći onoga trenutka kada dospije u mainstream medije”, kaže Grbeša Zenzerović napominjući kako smo to imali prilike vidjeti u vrijeme pandemije, a sada se aktualiziraju uz informacije o ratu u Ukrajini.

Zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, Robert Tomljenović, predstavio je dokument  Standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava koji je nastao na temelju Studije i koji će biti temelj za raspisivanje javnih poziva i realizaciju cijelog programa, te koji donosi osnovne kriterije rada kojih će se morati pridržavati svi sudionici u projektu.  Javni poziv za sufinanciranje projekata u sklopu uspostave sustava provjere točnosti informacija  bit će objavljen krajem 2022., a nositelji projekta mogu biti znanstvene ili obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva, dok  mediji mogu biti partneri u projektu. Minimalni iznos potpore po projektu iznosit će 750.000, a maksimalni 1,5 milijuna kuna. Istodobno će se razvijati i tehnološki i računalni programi za pomoć u radu na provjeri točnosti informacija.

Dodao je kako se radi o pilot-projektu Europske unije koji je usmjeren na uspostavu sustava provjere informacija. “Ideja je napraviti to na demokratičan način gdje će se tih nešto manje od šest milijuna eura usmjeriti visokoobrazovnim organizacijama, sveučilištima i udrugama civilnog društva koje će u suradnji s partnerima razvijati sustave provjera točnosti informacija, a istodobno će AZEM izravno ulagati u računalni sustav za pomoći pri provjeri za točnost informacija”, kaže Tomljenović dodajući da će i dalje ključni element u sustavu biti čovjek. Organizacije i udruge moći će se prijaviti na javni poziv koji će biti objavljen do kraja godine, a cijeli projekt završava u prvom kvartalu 2026.

Rasprava koja je nakon toga uslijedila, iznjedrila je neke konstruktivne prijedloge za oblikovanje Javnog poziva. Nakon predstavljanja i rasprave u Osijeku, slijede one u Splitu i Zagrebu. Predstavljanje ovog projekta u Rijeci održano je u sredinom listopada ove godine.