Održana međunarodna znanstvena konferencija Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije

Međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije održana je u četvrtak, 16. rujna i petak, 17. rujna 2021. u hotelu Sheraton u Zagrebu.

Organizatori konferencije bili su Agencija za elektroničke medije, znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medijska istraživanja te Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ulozi suorganizatora.

Profesor Paolo Mancini s Odsjeka političkih znanosti Sveučilišta u Perugi, izvanredna profesorica na Odsjeku novinarstva Sveučilišta Södertörn u Stockholmu Nina Springer, te Bertram Vidgen s Alan Turing Instituta iz Londona koji se konferenciji pridružio virtualno, bili su glavni govornici konferencije.

Profesor Mancini naglasio je dramatične posljedice digitalne revolucije koje, po njegovom mišljenju, podrazumijevaju prijenos funkcija i ovlasti sa uspostavljenih institucija (kao što su država, stranke, uključujući novinske redakcije i agencije) na pojedinačno disperzirane građane. On ovaj proces promjene definira kao de-institucionalizaciju. Ova transformacija ima posljedice na mnogim poljima,  posebice na polju politike i na području komunikacija. Što se tiče ovog posljednjeg, društveni mediji (blogovi, Twitter itd.) omogućuju samim građanima da šire vijesti i mišljenja bez ikakvih fiksnih i definiranih pravila, postupaka i kontrole. Fenomen lažnih vijesti, govora mržnje i slično mora se staviti u okvir ovog šireg pojma procesa promjene.

Bertram Vidgen s renomiranog Alan Turing Instituta izjavio je: „Mržnja na Internetu je ‘zeznut problem’. Prijeti da će internetski prostor učiniti nedostupnim, nepoželjnim i nesigurnim – no nema jednostavnih odgovora na pitanje o tome kako taj problem treba riješiti. Umjetnoj inteligenciji često se pripisuje epitet magičnog sredstva i rješenja, no stvarnost je daleko složenija“.

U službenom dijelu programa četrdesetak autora i znanstvenika iz jedanaest zemalja – Italije, Njemačke, Velike Britanije, Mađarske, Srbije, Španjolske, Turske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Švedske i Hrvatske predstavilo je svoje radove. Druženje je nastavljeno u neslužbenom dijelu programa – kostimiranom razgledavanju grada pod nazivom Gornjogradske coprnice.

Sloboda izražavanja na društvenim mrežama, uloga medijskog izvještavanja u i o pandemiji koronavirusa i cijepljenju protiv koronavirusa, neprihvatljiv govor prema ženama u komentarima čitatelja na hrvatskim informativnim portalima, dezinformacije i medijski pluralizam, prepoznavanje i sprječavanje govora mržnje u medijima, studija najmodernijih modela obrade prirodnih jezika za učinkovito, automatsko otkrivanje govora mržnje, mjerenje političkog raspoloženja kroz analizu komentara na platformi YouTube, (ne)kultura komentiranja tekstova o LGBT zajednici od strane građana samo su neke od tema o kojima je bilo riječi na ovoj konferenciji.