Logo
  • hr

Medijska pismenost

Vijeće za elektroničke medije temeljem članka 69. Zakona o elektroničkim medijima ima obavezu poticanja medijske pismenosti.

Europska komisija je 2007. u dokumentu A European approach to media literacy in the digital environment medijsku pismenost definirala kao „sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima“.

Stručna skupina Europske komisije za medijsku pismenost dodatno je 2016. pojasnila definiciju medijske pismenosti naglašavajući da je to krovni izraz koji uključuje sve tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne kapacitete koji građanima omogućuju pristup, interakciju i kritičko razumijevanje medija, kao i sudjelovanje u gospodarskome, društvenome i kulturnome životu društva te aktivnu ulogu u demokratskome procesu. Naglašeno je i da je u svim mogućim definicijama medijske pismenosti ključni element razvoj kritičkoga razmišljanja.

Revidirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) jača ulogu medijske pismenosti. Od država članica zahtijeva promicanje i poduzimanje mjera za razvoj vještina medijske pismenosti (članak 33.a). U preambuli AVMS Direktive stoji: „medijska pismenost odnosi se na vještine, znanje i razumijevanje koje omogućuju građanima da se učinkovito i sigurno koriste medijima. Kako bi se građanima omogućilo da pristupe informacijama te odgovorno i sigurno upotrebljavaju, kritički procjenjuju i stvaraju medijski sadržaj, oni bi trebali imati napredne vještine medijske pismenosti. Medijska pismenost ne bi se trebala ograničiti samo na učenje o alatima i tehnologijama, nego bi trebala biti usmjerena na to da građani steknu vještine kritičkog razmišljanja potrebne za prosudbu, analizu složenih stanja i prepoznavanje razlike između mišljenja i činjenica. Stoga je potrebno da i pružatelji medijskih usluga i pružatelji platformi za razmjenu videozapisa promiču razvoj medijske pismenosti u svim dijelovima društva, za građane svake dobi i za sve medije, u suradnji sa svim relevantnim dionicima i uz pomno praćenje napretka s tim u vezi“.

U dokumentu iz travnja 2018. Tackling online disinformation: a European Approach, koji se bavi problemom dezinformacija, Europska komisija kao jedno od rješenja problema vidi medijsku pismenost, odnosno naglašava da u borbi protiv dezinformacija „učinkovita dugoročna rješenja zahtijevaju podizanje svijesti, jačanje medijske pismenosti, široku uključenost dionika i suradnju javnih tijela, internetskih platformi, oglašivača, novinara i medijskih kuća“.