Održan godišnji kolokvij o temeljnim pravima „Medijski pluralizam i demokracija“
Sudionici su raspravljali brojne poveznice između slobodnog medijskog pluralizma i demokracije, te su se dogovorili da ujedine snage u promicanju i zaštiti pluralizma i slobode u Europskoj uniji. Nacionalni, europski i međunarodni donositelji politika diskutirali su s organizacijama za zaštitu ljudskih prava i ključnim medijskim dionicima o neovisnosti medija od financijskih i političkih pritisaka, zaštiti novinara od nasilja, prijetnjama i govoru mržnje, te o izazovima i prilikama konvergentnog medijskog okruženja gdje se mišljenja sve češće kreiraju na internetu. Tijekom javne rasprave, koja je prethodila Kolokviju, kao glavni problemi istaknuti su politički i financijski pritisak, (ne)transparentnost medijskog vlasništva, zloporaba zakona zaštite i klevete, nedostatak neovisnosti medijskih tvrtki kao i javnih servisa, te regulatora medija, značenja etike u informiranju građana na internetu, uloga medijske pismenosti u osiguravanju kritičkog razmišljanja i efikasne rasprave, nasilje i govor mržnje prema novinarima, te propusti u zaštiti novinarskih izvora i zviždača.
Rasprave su vođene i o rezultatima istraživanja Eurobarometra o medijskom pluralizmu i demokraciji, koje je objavljeno prvog dana kolokvija. Iz istraživanja proizlazi da jedan od pet ispitanika smatra da njihovi nacionalni mediji nisu slobodni od političkog ili ekonomskog pritiska. Rezultati variraju između zemalja, ali sveukupno, Europljani dijele sličnu percepciju o medijima. Niti polovina ispitanika smatra da njihovi nacionalni mediji pružaju vjerodostojne informacije, dok ispitanici iz svih europskih zemalja i svih dobnih skupina kao najpouzdaniji nacionalni medij proglašavaju radio (6 od 10 ispitanika mu vjeruje). Manje od četvero ispitanika vjeruje da je tijelo koje nadzire audiovizualne medije u njihovoj zemlji slobodno i neovisno od pritisaka. Troje od četvero Europljana koji koriste društvene mreže iskusili su napade, govor mržnje i prijetnje u internetskoj sferi. Skoro polovina njih, a među njima ponajviše žene, kažu da su stoga obeshrabreni od uključivanja u javne rasprave.
Iz rasprave na Kolokviju proizašlo je šest ključnih aktivnosti, a njihov je konačni cilj zaštita i promocija slobodnog medijskog pluralizma u korist svih Europljana i njihovih demokracija:
- Zaštita slobode medija i neovisnost od političkog pritiska
- Osiguranje financijske neovisnosti medija u EU-u
- Zaštita novinara i slobode izražavanja
- Zaštita novinara i drugih sudionika u novim medijima od govora mržnje
- Zaštita zviždača i istraživačkog novinarstva
- Promicanje zdrave političke rasprave i dugotrajni politički angažman kroz medijsku pismenost, etiku medija i medijski pluralizam.
Izlaganja, program, zapisnike rasprava, zaključke i video s kolokvija možete pronaći ovdje (na engleskom jeziku).