Objavljena Analiza tržišta elektroničkih publikacija

Agencija za elektroničke medije (AEM) u sklopu svojih aktivnosti redovito provodi analize i istraživanja medijskog sektora: radijskog tržišta, utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te tržišta elektroničkih publikacija, koje su javnosti dostupne na internetskim stranicama Agencije i prezentirane na skupovima koje AEM (su)organizira.

Analizu tržišta elektroničkih publikacija, za koju je Vijeće za elektroničke medije provelo javni natječaj, izradio je istraživački tim Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Podaci objavljeni u Analizi odnose se na 2016. godinu i sažeti su u šest poglavlja koja se bave regulacijom i upravljanjem internetom, osnovnim pokazateljima korištenja sadržaja na internetu u RH, čitanošću elektroničkih publikacija u RH, financijskim obilježjima registriranih elektroničkih publikacija te subjektivnim iskustvima ključnih aktera i budućim trendovima.

Analiza pokazuje nisku razinu korištenja interneta u općoj populaciji, internet se najviše koristi za slanje i primanje elektroničke pošte dok čak 85,2% korisnika interneta barem jednom tjedno koristi Facebook. Najviše se čitaju lokalne vijesti i one vezane uz lokalne događaje. Istraživanje pokazuje kritičan stav čitatelja o sadržaju i radu uredništva el. publikacija i visok stupanj osviještenosti o pitanjima zaštite osobnih podataka i komentarima koji potiču na nasilje, vrijeđaju ili prijete drugim osobama.

Primijećen je znatan skok ulaganja u internetsko oglašavanje kao i jačanje utjecaja oglašivača u svakodnevnom radu urednika i novinara kroz kontinuirano softversko praćenje metrika i publika, kroz svojevrsnu autocenzuru u proizvodnji sadržaja koji su nepovoljni za potencijalne ili trenutačne oglašivače te kroz oblik „native“ oglašavanja koji podrazumijeva promocijske tekstove pisane u stilu dužih članaka, što u nekim slučajevima briše granicu između novinarstva i oglašavanja.

Istovremeno je uočen sve veći utjecaj globalnih aktera (prvenstveno Google i Facebook) na lokalne medijske i oglašivačke trendove odnosno na tržište el. publikacija. Zanimljivo je mišljenje ispitanika o potrebi veće uloge regulatora na sceni el. publikacija u RH i to pogotovo u smislu nadziranja rada el. publikacija kad se radi o kršenju odredbi zakona koje se tiču pitanja uznemirujućih sadržaja, pornografije, zaštite djece i maloljetnika.

Što se budućih trendova tiče, podaci pokazuju kako se tržište elektroničkih publikacija u sve većoj mjeri seli na mobilne uređaje uz nove navike konzumiranja sadržaja među mladima: pametni telefon je u središtu, a društveni mediji predstavljaju portal za ulaz u raznovrsne sadržaje, od kojih su el. publikacije samo jedan dio kontinuiranog dotoka informacija. Obzirom na veličinu tržišta el. publikacija u RH postavlja se pitanje zasićenja tržišta i pitanje poslovnog modela u budućnosti kako bi se kreirala održivost el. publikacija. 

 Analizu tržišta elektroničkih publikacija pogledajte OVDJE.