Objava za medije o Popisu značajnih događaja – perspektiva rodne ravnopravnosti

Slijedom nekoliko članaka nedavno objavljenih na internetskom
portalu H-alter.org, Vijeće za elektroničke medije smatra
potrebnim pojasniti cilj i kontekst donošenja Popisa značajnih
događaja, koji uređuje uvjete televizijskih prijenosa značajnih
događaja široj javnosti.

Primarni cilj zbog kojeg se donosi ovaj podzakonski akt je
osiguranje slobodnog prijenosa značajnih događaja uživo, odnosno,
sprečavanje pružatelja medijske usluge televizije u distribuciji
tih prijenosa isključivo uz naplatu
(pay-TV).
Ovi događaji moraju se, dakle, emitirati bez uvjetovanog
pristupa
(free-to-air), a sam popis
nezavisni regulator ne donosi samostalno, već ga Europska
komisija mora odobriti. Europska komisija je u tu svrhu posebnim
dokumentom detaljnije propisala kako pojedini događaj, da bi se
kvalificirao za popis, mora ispunjavati najmanje dva od sljedeća
četiri kriterija:

 (a) događaj i njegov ishod od posebnog su interesa u
zemlji;

(b) događaj uživa opće priznanje od strane javnosti, ima posebnu
kulturno značenje te jača nacionalni kulturni identitet;

(c) događaj uključuje nacionalnu reprezentaciju u određenoj
sportskoj disciplini na velikim međunarodnim natjecanjima;

(d) događaj je tradicionalno emitiran na televiziji i ima visoku
gledanost.

Vijeće za elektroničke medije donošenjem ovog akta ne
sugerira niti može utjecati na uredničku neovisnost televizija,
već u skladu s EU propisima, uvjetuje što veću dostupnost
pojedinih sadržaja širokoj javnosti. U tom smislu krivo je
zaključiti da se listom na kojoj se nalaze pretežito muški
sportovi, narušuje kriterij rodne ravnopravnosti za koju se
Vijeće za elektroničke medije zalaže. Vijeće za elektroničke
medije ipak prepoznaje i određenu zastarjelost ovog akta, te ovom
prilikom najavljuje reviziju istog, a koja će se zasnivati na
aktivnom uključivanju predstavnika vlasti, kao i svih ključnih
dionika i zainteresirane javnosti. U svjetlu započete revizije
pravnog okvira za audiovizualne medijske usluge u EU, važno je
također izvjestiti da je realno za očekivati da će za ovaj proces
od početka do konačnog odobrenja od strane Europske komisije
morati proći najmanje od dvije do tri godine.  

Na kraju, uspoređujući Popis značajnih događaja u Hrvatskoj
s popisima ostalih zemalja članica EU, možemo primijetiti da se
isti ne razlikuje u mnogome od popisa u ostalim zemljama.
Primjetljiva je tako konzistentnost u sveprisutnosti muških
sportskih natjecanja, dok su ženska natjecanja rijetkost.
Pozitivne primjere među članicama možemo u tom smislu vidjeti u
Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Uz izuzetak Olimpijskih igara i atletskih natjecanja, jedina
natjecanja za žene koja se aktualno nalaze na listama članica EU
jesu: tenis, Roland Garros – Belgija i Francuska (samo finale u
kojem se natječe Francuskinja), Wimbledon – Belgija, košarka
(samo finala Europskog i Svjetskog prvenstva) – Francuska,
biciklizam (samo finale) – Nizozemska, hokej na travi (Europsko i
Svjetsko prvenstvo samo utakmice nacionalne reprezentacije) –
Nizozemska, rukomet (samo finala EU i Svjetskog prvenstva, samo
kad učestvuje nacionalna reprezentacija) – Francuska.

Vijeće za elektroničke medije izražava nadu da će sve više
pružatelja medijske usluge televizije u Hrvatskoj u svojim
programima imati sve više ženskog sporta, a također i da će javni
servis prepoznati svoju važnu ulogu promotora ne samo ženskog,
već i u širem smislu, ne-premijskog sporta.

Detaljnije informacije o EU pravnom okviru oko Popisa
značajnih događaja dostupan je na engleskom jeziku na ovom
linku:
https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/avmsd-list-major-events